Mitja Krevs - ispod 30 minuta na 10.000 metara

Mitja Krevs je 11. lipnja na natjecanju u Karlovcu postignuo nevjerojatan rezultat - na 10.000 metara je trčao 29 minuta i 59 sekundi te s time postignuo magičnu granicu ispod 30 minuta tj. tempo manje od 3 minuta na kilometar.

Pogledajte si video u kojem Mitja komentira svoje odlično postignuće i dodatke prehrani s kojima si je pomagao.

Mitja, čestitke. U zadnje vrijeme ti ide uvijek bolje. Što si promijenio?

Sva ta nesreća s koronom i karantenom mi je s vidika treninga išla na ruku tj. bila je dodatan plus jer sam imao više mogućnosti za regeneraciju te sam mogao odmorniji trenirati.

Posljednih godina sam imao i nešto problema s ozljedamam, ljetos nam je uspjelo proći kroz cijelu zimu da sam trenirao po programu kojeg sam si postavio.

Zatim su još određeni detalji koji su ponekad preusdni. Ponekad niti ne znaš što je ono što je napravilo nekakvu promjenu u usporedbi s prethodnim sezonama, može biti riječ o sitnicama.

Kakvi su bili treninzi?

Iako sam lijepi dio tog razdoblja bio doma, nisam mogao trenirati idealno jer sam u isto vrijeme popodne imao na čuvanju kćerku, tako da sam s time bio ograničen. S druge strane nije bilo opterećenja sa strane posla, što je bila velika olakotna okolnost.

Plan treninga je bio malo drugačiji. Nekako se je sve skupa više poklopilo, bolje sam se odazvao na treninge. Ali nisu u osnovi neke bitne stvari, koje bi ju mogle izložiti da sam ove godine trenirao drugačije. Možda mi je trebalo nešto godina, da sam tijelo naučio na duže treninge ( prije sam se natjecao na srednje duge udaljenosti) i sve se je zajedno poklopilo u neku uspješnu priču tj. dobar rezultat.

Visokokvalitetni NDURANZ doping-free proizvodi s certifikatom analize. Provjeri!

Kako možemo doći do takvog rezultata?

Teško je govoriti općenito, što je potrebno za takav rezultat.

Definitivno je potrebno uložiti puno truda i odricanja, ali svaki pojedinac je svoja priča. Do istog rezultata možemo doći po različitim putovima. Jedan put za dva trkača nije jednako uspješan ili dobar. Ako dva različita trkača treniraju jednako, na kraju možda neće doći do istog rezultata jer se neće jednako odazvati na treninge. Iako ako mogu reći, po kakvom putu sam došao ja do takvog rezultata, to još ne znači da će za nekoga biti jednako uspješno.

Radiš li što drugačije od konkurencije?

Teško se je uspoređivati s konkurencijom. Svatko ima moguće različite pristupe, uz to da svi težimo istom ili sličnom cilju.

Nije sve u tehnici, iako može biti puno. Na dugim prugama se mogu izraziti razlike u samoj ekonimičnosti trčanja. Ako je trčanje ekonomično, možeš nešto energije sačuvati i kada trčanje traja dva sata, nabere se nešto sekundi.

Mislim da je bitno i to da sam sebe upoznaš i da te tvoj trener upozna. Da znaš gdje je granica, do kuda možeš ići, kada je treba malo u treneingu popustiti ili kada možeš maksimalno stisnuti. Kraj krajeva je svaki trkač neka svoja priča.

Kako postižeš ekonomičnost trčanja?

Jedni trkači se rode tj. imaju već u prirodi vrlo lijepu tehniku trčanja. Često je to povezano s time da smo se u mladosti bavili s kakvim sportom. Kod toga se poznaje razlika s nekim koji je s trčanjem počeo u zrelijim godinama.

I sam primjećujem kod rekreativnih trkača da su znatne razlike. I oni koji nisu profesinalno trenirali, ali su posjetili klubove tj. bili u rekreativnim vodama i ako se neko razdoblje nisu bavili s sportom, kada ponovno počnu, kod recimo četrdeset godina, odmah se vidi da imaju neku pozadinu; mišići, memorija, bolje izvedena tehnika. Dok ono koji se kasnije počnu baviti sa sportom tj. se u tinejđerskim godinama nisu bavili, često trebaju više rada na samoj tehnici.

Kako poboljšati tehniku?

Tehnika se poboljšava tako da ju moraš sam svjesno promatrati. Trener može viditi trkača što je ono što je potrebno najviše promijeniti u samoj tehnici, nakon toga samo vježba, vježba, vježba. Potrebno je puno koraka kako bi to došlo u podsvjest. Ponekad se radi o malim detaljima koje je jako teško promijeniti.

Kakvi su ti detalji?

Recimo zaključak koraka. Neki rade kratak korak, jednostavno ga ne završe. To su stvari koje je teško natrenirati. Kod rekreativnih trkača je tehnika često povezana sa slijetanjem na petu. To se da još relativno popraviti, dok su s druge strane stvari kao što je pozicija bokova, zaključak koraka u zadnjoj fazi, samo držanje koje je malo teško poboljšati.

Dobrodošle su i vježbe snage, noge, gležnjevi (više o vježbama koje radi Mitja, pročitajte ovdje). S njima si možemo dosta pomoći u tehnici trčanja, prije svega ekonomičnosti trčanja. Korak postaje elastičniji, energetska učinkovitost je veća, vrijeme kontakta je kraći. To su takvi detalji koji se mogu zbrajati i na koncu pomoću kod boljeg rezultata.

Kakvo je slijetanje?

Uvijek se zaustavimo pod svoje težište, kako nebi bio korak previše naprijed. Prvi doticaj s tlom bi trebao biti na prednji dio stopala. Nakon toga ovisi od same brzine. Kada su brzine velike, je trčanje po prstima, kada je tek sporiji, peta s emalo spustia, možda je tada čak zasutavljanje na cijelem stopalu, kada govorimo o sporom trčanju. Ako govorimo o mojoj ili sličnoj natjecateljskoj brzini je zasutavljanje na prednji dio stopala.

Tehnika se kod sporijeg i bržeg trčanja nešto razlikuje. Šprinteri imaju skroz drugačiju tehniku. I kada trče sporije na treninzima, ako bi recimo išli zajedno trčati, se vidi po tehnici da je drugačija. Njihova tehnika je prilagođena polaminutnim tj. trčanjem na nekoliko sekundi. Kod nas je sve više usredotočeno na ekonomičnost trčanja.

Kakav mora biti položaj tijela?

Trup je uspravno. Kod rekreativnih trkača se često događa da je tijelo previše naprijed i da su bokovi previše nazad, kaže se da sjede.

Što se tiče rotacije lijevo desno je poželjno da je tog čim manje jer to sve utječe na gibanje u kukovima i koljenima. To može pomoći kod dugotrajnog trčanja što može dovesti do ozljeda.

Mitja za energiju za vrijeme trčanja koristi Nrgy Unit Drink

Što bi savjetovao nekomu koji je na granici i želi postati kao ti?

Jedna stvar je da pravilno programiramo treninge. Odredimo si neko natjecanje, koji nam je srednji cilj te baziramo formu na to natjecanje jer cijelu sezonu ne možemo biti u svojoj najboljoj formi. Možemo biti u formi ali uvijek imamo nekakav vrh, nakon toga forma počinje padati.

Kada želimo postići nekakav dobar rezultat, moramo tome tempirati formu. Ako se kvalitetno pripremami, sama priprema u grubo traje tri mjeseca, za 10 kilometara to može biti i nekoliko manje. Ako se kakva 2,5 mjeseca kvalitetno pripremamo, bilo bi dovoljno.

Kakvi bi trebali biti treninzi?

Bitno je da su naši treninzi poprilično različiti. Da su uključene različite vrste treninga, od brzih, do sporih, tempo trčanja, fartlek, uzbrdice, možda i bicikl.

Na početku priprema  je bolje ne pretjeravati kako bi bili više zadržani. U zaključnoj fazi, zadnji mjesec, glavni mjesec, tada napravimo najkvalitetnije treninge. Na početku moraju treninzi biti s nešto rezerve i onda se pomalo povećavaju prema cilju, kao da želimo trčati na natjecanju.

Vježbe za snagu su bitne. Znam da u rekreativnim krugovima to nije najdraži oblik treninga, Također kod ozbiljnijih trkača je to nekakvo nužno zlo. Preventivno su bitni i rastezanje te masaže.

Kada puno treniramo je jednako bitna i regeneracija. Dobra regeneracija omogućuje dobar trening. Dobar trening nije loša regeneracija pa obično ne bude išlo dugo tj. bude se prije nego kasnije zaustavilo. Ako budemo čvrsto trenirali, se nećemo odmoriti, budemo prije ili kadnije pali u zonu kada se nam treninzi budu zaustavili.

Za optimalnu regeneraciju se pobrine napitak za regeneraciju Nduranz Regen 

Ne postoji jednostavna formula, koje bi se mogli svi držati i rekli, sada ako tako ili tako treniram, budem sigurno dobar. Svatko si mora sebi prilagoditi treninge te ih pravilno tempirati do cilja, pobrinuti se za regeneraciju i treninzi moraju biti što raznolikiji.

Fartlek je oblik intervalnog treninga u prirodi, koji kombinira sporo i brzo trčanje, možemo mu dodati i hodanje ili druge vježne. Izumili su ga Šveđani 1930. godine, po njihovom riječ znači "igra brzine".

Trkač treba trenera?

U vrhunskom sportu je teško biti bez trenera.

Kao sportaš ili trkač razmišljaš drugačije nego trener. Kod najboljih trkača ili profesionalaca bi se moglo brzo dogoditi da se sam ne znaš zaustaviti ili vidjeti stvari kao što bi ih netko s druge strane (izvana). Bitna je psihološka podrška, zato mislim da je imati trenera velika prednost.

Postoje i pojedinci bez trenera, kojim to uspijeva.

Kakav mora biti trener?

S trenerom moramo biti na istoj valnoj dužini, imati sličan pogled na stvari. Bitna je međusobna komunikacija. Govorim o samim osjećajima na treninzima.

I trener se ne može staviti u tvoju kožu. Može u grubo, ali ne može znati koliko si umoran ili ako imaš naporne dane, zato moraš s trenerom dobro komunicirati, kako bi se stvari tome prilagodile. 

Kako je s tvojim trenerom?

Član sam Atletskega društva Štajerska Maribor, gdje je i moj trener.

Sudjelujemo individualno. Nažalost je među nama veća udaljenost i ne postoji mogućnost da bi bili više puta zajedno na treninzima, ja zbog posla ne uspijem otići često u Maribor. Povremeno se vidimo, redovito smo u kontaktu preko telefona ili email-a, tako da komuniciramo redovito.

Moraš li sam plačati trenera?

Klub mi ga plaća. Član sam, tako da s tim nemam dodatne troškove.

Hvala, Mitja. Za kraj još zabavno pitanje -  je li tvoj natjecateljski tempo brži od završne brzine prosječnog trkača?

Za osjećaj bi na svojem tempu na 600 metara trčao 1 minutu i 48 sekundi.

Među rekreativcima su velike razlike. Ispodprosječni rekreativac može teško doseći tu brzinu ili za stvarno kratak trenutak istu maksimalno. Prosječan rekreativac ovu brzinu dostiže, pitanje je koliko dugo ju može održavati. Već 100 metara je puno.

Kako bi pokazali brzinu s kojom Mitja trči, smo koristili našu Andreju, koju u trčanju na dulje rute već sami teško odlazimo. U ovom videu su oboje trčali s tempom kojeg bi iskoristili za trčanje na 10.000 metara (Mitja je imao tempo 3 minute na kilometar, a Andreja je približno 5 minuta na kilometar). Sada možete u praksi vidjeti kako je Mitja brz.

 Željeli bi probati proizvode koje koristi Mitja Krevs?

Nrgy Unit Drink, Regen, multivitamini Swanson, omega 3 masne kiseline, čokoladice Flap Jack, glutamin, energetski gel 4Energy

Zanima vas više?

Pročitajte njegove upute o dodacima prehrani, njegov trening snage za trkače ili intervju, kada je postao državni prvak, možete ga slijediti i na Facebooku ili Instagramu.

Za vse vijesti u vezi Mitje Krevsa i ostalih elitnih sportaša koje sponzorira 4Endurance, slijedite 4Endurance Facebook stranicu.